ABANTU abaloopa obuli bw’enguzi mu bitongole bya gavumenti bali mu kutya olw’okutiisibwatiisibwa kwe bayitamu naddala okuva mu bakenuzi olw’okubalinnyira mu mulyo.
Embeera eno efuuse omuziziko mu lutalo lw’okulwanyisa enguzi, obubbi n’obulyake, olw’abantu abandibadde baloopa ababbi okusalawo okwesirikira, nga batya ebiyinza okuddirira eri obulamu bwabwe n’emirimu gyabwe kubanga abantu be baloopa banene mu bitongole ne minisitule za gavumenti.
Wadde nga Palamenti yayisa etteeka erikuuma abantu abalonkoma obubbi mu gavumenti, abamanyiddwa ng’abafuuyi ba ffirimbi (Whistleblowers), erya
‘Whistleblowers Protection Act, 2010’, abalwanyisa obuli bw’enguzi bagamba nti, libadde terinnaba kuteekebwa bulungi mu nkola, okusobola okukuuma n’okusikiriza abafuuyi ba ffirimbi okwongera okuwaayo amawulire n’obujulizi eri ebitongole
ebirwanyisa enguzi.
Mu mbeera y’emu, abafuuyi ba ffirimbi bwe balonkoma obubbi mu bitongole, emisango ne gituuka mu kkooti, mingi gifa kubanga abaalonkoma batya okuvaayo okuwa obujulizi kubanga tewali nteekateeka ebakuuma.
Abalwanyisa enguzi bagamba nti, weetaagisaawo etteeka eddala erikuuma abajulizi abalumiriza ababbi mu kkooti erya ‘Witness Protection Act’, kubanga mu kiseera kino bangi batya okuvaayo okulumiriza abalyake olw’obulabe obuyinza okubatuusibwako,
ekyongera emiziziko mu lutalo lw’enguzi.
ABALONKOMA ABALI B’ENGUZI BALAZE OKUSOOMOOZEBWA KWE BAYITAMU
Job Matua, omu ku baalonkoma obukenuzi obwali mu kittavvu ky’abakozi ekya NSSF,
n’amabaati agaali ag’abantu b’e Karamoja kyokka abanene mu gavumenti ne bageegabanya, yagambye nti, okulonkoma abalyake oteekwa okuba nga weesibye bbiri kubanga balina amaanyi agasobola okukukola kyonna kye baagala.
Ku bukenuzi obwali mu NSSF, Matua yagambye nti, olwaba okubwanika mu musana, yafuna abantu abamukubira amasimu nga bamutiisatiisa, kw’ossa okumulondoola buli wadda, ekyateeka obulamu bwe ku luwuzi.
Amakaage, agali e Maganjo Matua agamba nti, yamala emyezi esatu nga tagasulamu, nga buli luvannyuma lwa nnaku nga bbiri akyusa ekifo w’asula, abalabe baleme kumulondoola.
Okumanya puleesa yamuyitirirako, ebiwandiiko okwali obujulizi yatuuka n’abikweka mu kaabuyonjo emu nga tasobola kubireka waka kubanga ne mukyala we yali takyamwesiga olw’amaanyi be yalonkoma ge baali bamutaddeko.
Bwe baatuuka mu Palamenti, wakati ng’akakiiko kanoonyereza, baatuuka ne baagala okumuggulako emisango egy’ekimpatiira nga bagamba nti, Minisita w’ekikula ky’abantu, Betty Amongi ye yali amuwa ssente okulumiriza ababbi mu NSSF, era ne bamusindika ku poliisi ya Palamenti emunoonyerezeeko, kyagamba nti, kyali kigendereddwaamu okumutiisatiisa n’okumunafuya. Omuserikale akulira bambega ku Palamenti, Charles Twine, Matua agamba nti, ye yamuyamba okuva ku misango gino,
kubanga yanoonyereza n’azuula nga Matua yali talina kakwate ne Minisita Amongi, kwe
kumuggyako emisango n’afuna ku buweerero.
Matua era annyonnyola nti, yafuna okumanyisibwa nti, ku ssomero lya City High erisangibwa e Kololo waaliyo emivuyo egigenda mu maaso mu kukuluppya ssente z’essomero kyokka ensonga bwe yazongerayo mu minisitule y’ebyenjigiriza tewali kyakolebwa.
Bwe yayongeramu amaanyi, ate kyamwewuunyisa abakulu mu minisitule eno bwe baggulawo okunoonyereza ku Matua n’omubaka wa Pulezidenti mu Kampala, nga bagamba nti, baatiisatiisa abaddukanya essomero lino n’okubamalako emirembe.
Kino agamba nti, kyamuleka awuniikiridde, kubanga abakulu mu kifo ky’okunoonyereza ku bigambibwa nti, waliwo obubbi mu ssomero, ate baasalawo kunoonyereza ku ye eyali ayogera ku bubbi buno!
Ne fayiro omwali obujulizi gye yakwasa Poliisi, yeewuunya ate okuwulira ng’abantu abalimu abaali bawa obujulizi ku bulyake obugambibwa okuba mu ssomero, ate batandise okufuna amasimu agabatiisatiisa n’okubakaka ebintu babiveeko, ekintu
ekyamusobera n’asigala nga yeebuuza wa omuntu w’anaddukira okwekubira enduulu mu nsonga nga zino bwe kiba nga ne ku poliisi teri buddukiro.
OBUZIBU BUVA WA?
l Munnamateeka w’omu Kampala, Stephen Ssenkeezi yagambye nti, obuzibu businga
kuva ku balonkoma bennyini, abasalawo okwewaana n’okunyumiza buli muntu nga
baloopye omukulu abadde anyaga ssente.
Okwewaana kuno Ssenkeezi agamba nti, kwa bulabe nnyo kubanga b’oloopa singa gubasinga baba bagenda kufiirwa emirimu, ente, oluusi n’okusibibwa mu kkomera, nga tebayinza kutunula butunuzi ng’ate abaleetera obuzibu bamulaba. l Abamu baloopa naye nga tebalina bujulizi ku bye boogerako, ekireetera abanoonyereza okubibuusabuusa ne batandika okunyumizaako abalala, okukkakkana nga bituuse ku gwe balumiriza. Singa obujulizi bumala ne buvaayo ne bwe buba buvudde walala, olunwe alusonga mu ggweeyasooka okubyogerako, era n’asalawo okufa naawe.
l Etteeka erikuuma abalonkoma erya ‘Whistleblowers Act’, Ssenkeezi agamba nti, ddungi era likuuma abantu abafuuwa ffirimbi nga waliwo obubbi bwe balabye,
kyokka abaliteeka mu nkola be batannaba kukola mulimu gwabwe. Olumu olugambo luva mu ofiisi zaabwe nga bafunye amawulire gano, ne babagulizaako
be baloopye mu kifo ky’okubanoonyerezaako, ekiwa ababbi omukisa okufutiza ababa
baloopye.
l Ssenkeezi era agamba nti, tewali tteeka likuuma bajulizi ng’omusango gutuuse mu kkooti, ekiteeka obulamu bwabwe mu matigga ng’ababbi baalumiriza bamutegedde.
l Ate ye Kaliisoliiso wa gavumenti, Beti Kamya agamba nti, etteeka erikuuma abafuuyi ba ffirimbi erya ‘Whistleblowers Act mu ndaba ye libadde terinnaba kuteekebwa bulungi mu nkola.
Yawadde eky’okulabirako nti, etteeka lino lirimu akawaayiro akawa ssente ebitundu bitaano ku 100 ku ezo eziba zinunuddwa eri omufuuyi wa ffirimbi eyabagulizaako
abanoonyereza. Kyokka akawaayiro kano kabadde tekannaba kukozesebwa kimala okusobola okusikiriza abantu okwongera okulonkoma ababbi.
Kamya naye akkiriziganya ne Ssenkeezi nti, okwewaana kwe kusinga okuvaako obuzibu eri abafuuyi ba ffirimbi, abasalawo okwenyumya nga bwe bagenda okwabya omunene ekibateeka mu bulabe.
KIKI EKIRINA OKUKOLEBWA?
1. Kamya agamba nti, abafuuyi ba ffirimbi bamuyambye nnyo okuva lwe yajja mu ofiisi kubanga baleese amawulire mangi agabayambye okununula ssente z’omuwi
w’omusolo. Wabula yabasabye obuteeyoleka bwenyi nga waliwo omubbi gwe balonkomye.
Yawadde amagezi nti, abantu basobola okuleeta amawulire mu ofiisi ye wabula nga bakwese amannya gaabwe bwe baba beekengera nti, abanoonyereza ku fayiro bandibavaamu ne babawaayo.
Bw’owandiika ensonga zo mu kiwandiiko n’okiweereza ewa kaliisoliiso, ye asobola okunoonyereza ku by’olumiriza ne bw’oba totaddeeko mannya go.
2. Abalonkomye abali b’enguzi kyokka ne batandika okutulugunyizibwa ku mirimu, yabawadde amagezi okuddukira mu ofiisi ye abataase.
3. Yasabye abakozi naddala aba wansi mu bitongole bya gavumenti okuloopera ddala abanene ababba ssente kubanga bwe batabaloopa ate bo be bakafiiramu.
Yawadde eky’okulabirako nti, bw’oloopa omubbi ne bamusuuza kawumbi, bakuwaako obukadde 50, omubbi zaatasobola kukuwa ng’awalabanya omunyago gwe.
4. Ate ye akulira ekitongole ky’obwannakyewa ekya Anti-Corruption Coalition Uganda Marlon Agaba, agamba nti, eggwanga lyetaaga ekitongole ekyetengeredde okukuuma abantu abalonkoma abali b’enguzi. Mu kiseera kino ebitongole ebirina okukuuma abantu bano ate birina emirimu emirala mingi, nga kyangu okwerabira okuwa abantu bano obukuumi. Agaba era agamba nti, weetagisaawo etteeka erikuuma abantu abawa obujulizi mu kkooti ku bali b’enguzi erya ‘Witness Protection Act’, kubanga abafuuyi
ba ffirimbi bangi ate batya okuwa obujulizi mu kkooti kubanga
tewali tteeka libakuuma.
5. Ate Munnamatteeka Ssenkeezi yasabye gavumenti okuteeka ssente mu bukuumi bw’abantu abalonkoma obubbi n’obulyake kubanga bayamba nnyo eggwanga okutaasa ssente z’omuwi w’omusolo ezibbibwa. Singa obukuumi bw’abantu bano bubaawo, eggwanga lijja kweyonger okununula ssente okuva mu babbi n’abalyake, zisobole okuyamba okukola emirimu emirala