Emigaso 14 gy’ofuna mu mpummumpu

EKIKA ky’ekitooke kyonna bwe kiba kirabiriddwa bulungi ne kireeta ekimuli kyakyonga eno y’empummumpu olwo ng’omanya nti, onootera okufuna ettooke.

Empummumpu bwefaanana.
By Bukedde Omusunsuzi
Journalists @NewVision

EKIKA ky’ekitooke kyonna bwe kiba kirabiriddwa bulungi ne kireeta ekimuli kyakyo
nga eno y’empummumpu olwo ng’omanya nti, onootera okufuna ettooke. Empummumpu eno abantu abasinga tebamanyi nti, nayo erina ebiriisa bingi ebiyamba mu kujjanjaba endwadde era bangi basuula nsuule. Empummumpu mu Lungereza
eyitibwa ‘banana fl ower’, mu ssaayansi emanyiddwa nga ‘musa ornata’.
Dr. Kizito Nsubuga, omunoonyereza ku mmere, emiti n’emiddo mu kitongole kya College of Natural Sciences ne ku Starlife Pharmacy ku Makerere University annyonnyola emigaso egy’enjawulo empummumpu gy’erina eri obulamu bw’omuntu.
EBIRUNGO EBY’ENJAWULO EBIRI MU MPUMMUMPU N’EMIGASO GYAGYO
 Erimu ekirungo kya ‘Quercetin’ ekikendeeza okuzimba kw’akatungulu k’abasajja (prostate), kino kiyamba ku basajja abafuuyisa ng’omusulo tegufuluma bulungi.

 Ekirungo kino kiyamba okukkakkanya obulwadde bwa ‘Benin Prostatic Hyperplasia’ ekikwata abasajja abakuze ekivaako okuzibikira.
 Empummumpu eyamba omubiri okusogola ekirungo kya yinsuliini ekiyamba omubiri okufuna ssukaali  amala mu mubiri.
 Empummumpu erimu ekirungo kya potassium ekiyamba omubiri w’omusajja okubeera n’obusimu  bw’ekisajja obwa ‘testosterone’ obuleeta  obwagazi.
 Nnungi ku musajja atalina busobozi kwetengerera n’atawangaala mu kisaawErimu antioxidants ne Vitamiini C nga bino biyamba okuzimba abaserikale b’omubiri okutangira obuwuka n’endwadde ezirumba omubiri.
 Empummumpu eyamba omubiri gw’omusajja okusogola  omubisi ekika kya  ‘serotonine’ oguyamba okwongera obwagazi mu baami.
 Eyamba mu kuzzaamu embavu mu musajja n’okutereeza omutindo gw’enkwaso zaabwe.
 Erimu ebiguwaguwa ebiyambako mu kusala amasavu naddala mu basajja abalina omugejjo.
 Erimu ekirungo kya ‘calcium’ kingi nga kino kikuuma amagumba nga malamu bulungiEyoza obucaafu n’obutwa mu mubiri, olw’ebiwuziwuzi ebigirimu biyamba ekyenda mu kukyusa emmere n’okubeera ekiramu olwo ne kifulumya obucaafu mu mubiri.
 Erimu ekirungo kya iron ekiyamba mu kulongoosa omusaayi obutabeeramu butwa bwonna.
 Erongoosa ekibumba olw’okubeera n’ebirungo nga ‘fl avonoids’, ‘saponins’, ‘tanins’ ebikuuma obusimu bw’ekibumba nga bulamu bulungi, ekikiyamba okukola obulungi.
 Ekuuma omutima nga mulamu era nga gukola bulungi. Erimu ebirungo nga ‘phytosterols’ ne ‘polyphenols’ ebiyamba okuggya amasavu amabi mu mubiri n’emisuwa ne gizibukuka
bulungi

BW’OTEGEKA EMPUMMUMPU OKUGIKOZESA
 Dr. Kizito agamba nti, sooka ogyozeeko bulungi etukule.
 Bw’omaliriza gisuseeko eby’okungulu okutuusa lw’otuuka ku kabiri akagonda.
 Gisalemu wakati mu buwanvu  oginnyike mu mazzi agookya.
 Oyinza n’okuteekamu ku munnyo omutono n’olinda okutuusa amazzi lwe gawola,
n’onywa.
 Osobola okugisalaasala ng’omaze okugisusa ogiteeke mu mazzi ogifumbe onywengako.
 Okugisalaasala n’ogyanika n’ekala n’ogisekulamu ensaano gy’oteeke ku mazzi agookya n’onywa nakyo kisobokaAbamu bagikamulamu omubisi nga bakozesa obuuma ne banywa ogwo.
 Abamu bagifumba ng’enva. Dr. Kizito agamba nti, ofuna empummumpu n’ogisalamu wakati.
 Engeri gy’erina amasanda amangi ogyanikako mu kasana ne gabeera ng’agakala.
 Oluvannyuma ogisalaasala n’oteeka mu mazzi n’ogitokosa okumala eddakiika 15 ku 20.
 Bw’omaliriza amazzi ago ogayiwa okukendeeza amasanda.

 Awo osobola okugisiika
ng’otaddemu ebirungo n’ogirya
ng’enva, n’abamu bagifumbira mu
bika by’enva endala.
 Bw’oba ojjanjaba obulwadde
bwonna ng’osazeewo kunywa
mazzi mw’efumbiddwa, onywa
obukopo bubiri mu lunaku nga ga
kibuguumirize.
 Eri abo abaagala okukozesa
ensaano yaayo otoolako obugiiko
bwa caayi bubiri oba busatu
n’oteeka ku mazzi agabuguma,
wabula kya nkizo okukola bino
ng’oluηηamiziddwa omusawo.
GENDERERA NG’OKOZESA EMPUMMUMPU 1

Abantu abalina obuzibu n’ensigo balina okwegendereza, empummumpu erina ekirungo kya ‘potassium’ kingi ng’ensigo ennafu tesobola kukisengejja bulungi, ate bwe kisukka mu musaayi kikosa enkola y’omutima.
2 Abantu abalina puleesa eya wansi, empummumpu balina okugyewala kuba mu butonde bwayo eyongera okussa puleesa.
3 Abakyala abazito bakubirizibwa obutakozesa mpummumpu kubanga etaataagaanya obusimu ekibakosa n’omwana abeera munda. 4 Abantu abalina alaje ku matooke tebalina kugikozesa kubanga esobola